Praznik svetog cara Konstantina i carice Jelene molitveno je proslavljen u ostroškoj svetinji. Liturgijom u crkvi Svete Trojice u Donjem manastiru načalstvovao je ostroški sabrat o. Vladimir uz sasluženje jeromonaha Stefana i jerođakona Zosime.
Sveti car Konstantin još za života nazvan Ravnoapostolni rođen je 274. godine u nehrišćanskoj porodici. Gospod mu se mnogo puta javljao i po starom predanju, pred borbu sa Maksencijem, javi mu se na danu presjajan krst na nebu, sav okićen zvjezdama, na krstu bijaše napisano: ovim pobjeđuj. Udivljen time, car naredi da se skuje veliki krst sličan onome što mu se javi i da se nosi pred vojskom. Silom krsta nadjača brojno nadmoćnije neprijatelje. Sveti Konstantin je izdao poznati Edikt (zakon) u Milanu 313 godine, kojim se daje sloboda hrišćanskom ispovijedanju vjere. Odbivši da se okupa u krvi zaklane djece kako bi se iscjelio od bolesti, nađe milost kod Gospoda i poslavši mu u viđenju svete apostole Petra i Pavla koji ga uputiše da potraži episkopa Silvestra koji će ga izliječiti. Sazvao je Prvi Vaseljenski sabor 325. godine u Nikeji kojim se osudila Arijeva jeres i utvrdilo Pravoslavlje.
Sveta Jelena blagočestiva majka careva, revnošću za vjeru Hristovu posjeti Jerusalim i pronađe Časni Krst Gospodnji i sazida na Golgoti crkvu Vaskrsenja, i mnoge druge crkve po Svetoj zemlji. U svojoj 80-oj godini predstavi se Gospodu, a sveti car Konstantin upokoji se u svojoj 65.oj godini.
