Svetom Liturgijom, rezanjem slavskog kolača i slavskom trepezom ljubavi, 27. septembra 2023. ljeta Gospodnjeg, u ostroškoj svetinji toržestveno je proslavljen praznik Vozdviženja Časnog Krsta – Krstovdan, hramovna slava jedne od crkava u Gornjem Ostrogu, koju je za svog života podigao i ukrasio Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac.
Svetom Liturgijom načalstvovao je ostroški iguman arhimandrit Sergije, a sasluživalo mu je brojno sveštenstvo i sveštenomonaštvo uz molitveno učešće brojnog monaštva i vjeronog naroda.
Poslije čitanja začala iz Svetog Jevanđelja riječima praznične besjede obratio se iguman Sergije.
– Gospod samog Sebe iz ljubavi daje kao žrtvu živu, uzima sve grijehe svijeta i prinosi za nas Sebe na krst i daje nam se. Šta se dešava na krstu? Hristos Gospod raspet na krstu, kao Bogočovjek, Njegova ljudska priroda, Sebe daje da Ga smrt primi. Ali pošto je On Bogočovjek, nema drugog boga koji je spasio čovjeka i pobjeđuje smrt. On je jedini kao Bog i čovjek mogao da svojom smrću pobijedi smrt, jer smrt nije mogla da drži život. Gospod je i život, Stvoritelj i Životodavac i smrt je Njegovom smrću pobijeđena, tako što nije mogla da Ga održi u svojoj vlast, nego je slia božanska pobijedila silu smrti i On vaskrsava. Svojim vaskrsenjem daje svima onima koji povjeruju u Njega i krste se, svoje Tijelo i svoju Krv, ali i život vječni. Gospod spasenje nije predvidio samo za neke praednike, nego je divan Gospod, dao mogućnost da se spasi svaki čovjek u svakom trenutku svog života, a to je ovaj čas i dan, da se pokaje i krene za Njim – besjedio je o. Sergije.
Podsjtio je na čudesni pronalazak Krsta Gospodnjeg.
– Sveta Jelena, majka Cara Konstantina puna ljubavi Božije i poštovanja prema Njegovom Časnom krstu, pošla je da pronađe krst Gospodnji. I krst je pronađen. On je bio zatrpan smećem, ali Božijim proviđenjem saznalo se gdje je i postoji predanje da je Sveta Carica Jelena bacala dukate i ljudi bi išli da ih traže i tako su prokopali mjesto gdje su bila tri krsta, Gospodnji i dvojice razbojnika raspetih s Njim. Dilema, koji je krst Gospodnji riješena je tako što su tuda prenosili mrtvaca, prislonili su svaki od krstova na njega i onaj koji je bio Gospodnji krst, pri dodiru mrtvaca, mrtvac je oživio – podsjetio je o. Sergije.
Ostroški iguman je kazao i da danas proslavljamo Vozdviženje Časnog krsta u Jerusalimu.
– Drugi značajan događaj koji danas proslavljamo jeste kada je Car Iraklije oslobodio Krst Gospodnji iz ropstva neznabožaca i htio je da ga uznese u carskom odijelu, ali nije mu se dalo. Onda je Patrijarh Makarije rekao caru da se obuče u smireno odijelo čovjeka i kao tako odjeven, smirenog duha, smirene misli, daje mu se snaga da iznese i podigne Krst pred čitavim narodom. Iz toga možemo da naučimo da ako je on kao car trebao da skine svoju gordu carsku odjeću i smiren donese Krst do kraja, trebalo bi i mi da se poučimo vrlo važnoj činjenici o Krstu Hristovom, da i mi kao ljudi ne gordeći se nego iskreno vjerujući, ali i hrabro živjeći i ispovijedamo svoju vjeru i uspijemo da svoj krst donesemo do cilja i uđemo sa Gospodom gdje su i Presveta Bogorodica i svetitelji Božiji u Carstvo nebesko – poručio je o. Sergije.
Besjeda o.Sergija na Krstovdan
Na kraju Liturgije saslužitelji su blagosiljali i prerezali slavski kolač, koji su povodom hramovne slave, a u čast Vozdviženja Časnog krsta Gospodnjeg pripremila ostroška bratija.
Crkvu Časnog Krsta podigao je nastojatelj ostroškog manastira jeromonah Isaija 1665. godine sa blagoslovom Sv. Vasilija Ostroškog. Kao i crkva Vavedenja Presvete Bogorodice živopisana je 1667. godine. U opširnom natpisu iznad vrata, na zapadnom zidu, piše da je oslikavanje blagoslovio zahumski mitropolit kir Vasilije, odnsono Sveti Vasilije. Kao ktitor koji se starao o gradnji i živopisanju, pominje se iguman, jeromonah Isaija, iz Onogošta iz sela Popa. Freske su vješto prilagođene skučenom n nepravilnom prostoru zidova. Dekoraciju crkve radio je majstor Radul, jedan od najplodnijih slikara toga vremena.
