U četvrtu nedjelju po Vaskrsenju Hristovom – Nedelju raslabljenog, kada naša Sveta Crkva proslavlja Svetog mučenika Savu Stratilata, Svetog Savu Erdeljskog i Svetog sveštenomučenika Branka, 7. maja 2023. ljeta Gospodnjeg, saborno i molitveno je bilo u ostroškoj svetinji.
Arhimandrit Sergije, ostroški iguman načalstvovao je Svetom Liturgijom u crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu, a sasluživala su mu ostroška sabraća protosinđel Ilija, jeromonah Vladimir i jerođakon Zosima, kao i ulcinjski paroh jerej Bratoljub Radović, uz molitveno učešće ostroškog monaštva, sveštenika Grigorija iz Albanske pravoslavne crkve i velikog broja vjernika.
Poslije čitanja začala iz Svetog Jevanđelja o iscjeljenju raslabljenog u subotu kod banje Vitezd, sabranima je besjedio o. Ilija.
– Kada je Hristos došao vidio je čovjeka koji je 38 godina bolovao, samo ga je pitao ”da li hoćeš zdrav da budeš?”. Ovaj mu je odgovorio da nema čovjeka da ga spusti u vodu kada se voda zatalasa, jer uvijek neko prije njega siđe (ko prvi siđe taj se iscijeli), a da on to pokušava 38 godina, ali ne uspijeva. Hristos ga tada poziva da ustane i uzme svoju prostirku. Tada dolazi do zapleta problema, jer subotom nije bilo dozvoljeno nositi prostirku, odnosno, vrlo malo stvari je bilo dozvoljeno raditi subotom. Hristos se nije obazirao na običaje ni na kakve zakone koje su jevrejske starješine prilagođavale raznim potrebama i uvijek je dolazio u sukob sa njima zbog toga. Narušavanje subote je značilo smrtnu kaznu – podsjetio je o. Ilija i dodao da iscijeljeni u tom trenutku nije znao ko ga je iscijelio, ali ga je kasnije ocinkario jevrejskim starješinama koje su nastavile da traže Hrista.
Ključna poruka ove priče je, naglasio je o. Ilija, šta smije da se radi u subotu, odnosno kada to prenesemo na naše vrijeme u nedjelju, a da to nije grijeh.
– Odgovor je da samo dobro može da se radi, odnosno da se Bog ne slavi ležanjem ili nekim običajima, već tako što se nedjeljom i praznikom dolazi u hram, prisustvuje se službi i sjedini se sa Hristom putem pričešća, a poslije toga nije grijeh pomagati ljudima, nije grijeh činiti dobro. Jevrejske starješine su čak zabranjivale liječenje subotom, ali se Hristos na to nije obazirao, nije se obazirao na ljudske zakone koji su se smatrali Božijim zakonima i nije se obazirao na nekakve običaje iza čije šume se nisu mogli vidjeti Božiji zakoni. Kada nam bilo koji običaj kroz koji poželimo da slijedimo Hrista, bilo koji običaj bilo da je vjerske sadržine ako nas sprečava da činimo dobro u bilo koji dan, onda on sigurno nije dobar i njega ne treba da se pridržavamo – poručio je o. Ilija.
Sabrani su se na Liturgiji pričestili Hristovim Tajnama.
