Veliki praznik Rođenja Presvete Bogorodice – Mala Gospojina, saborno i molitveno je proslavljen u Ostrogu, u 15. nedjelju po Duhovima, 21. septembra 2025. ljeta Gospodnjeg.
Ostroški sabrat jeromonah Nikolaj načalstvovao je prazničnim Liturgijom u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu.
Sasluživali su mi sabrat jeromonah Natanailo i jerej Krsto Plamenac, crmnički paroh, uz molitveno učešće ostroškog monaštva i vjernog naroda.
Prije pričešćivanja vjernih sabranima je praznik čestitao o.Krsto. Istakao je da ljudi sa raznih strana dolaze kod Svetog Vasilija Ostroškog da se Bogu pomole, da mole Svetitelja da ih izbavi od bolesti, ali da dolaze i da mole za neke banalne stvari.
– Ono što je najbitnije, da molimo, kao što smo čuli u Jevanđelju, a to je da ispunimo dvije Božije zapovijesti, da volimo i da ljubimo Boga, i druga zapovijest, da ljubimo bližnjeg svoga, kao samoga sebe. I kad to ispunimo, nastojaćemo da uđemo u Carstvo Nebesko, a ostalo će doći samo po sebi. A upravo su to roditelji, Svete Bogorodice, Sveti Joakim i Ana ispunili. Oni su bili u dubokojstarosti, molili su se Bogu, a imali su, da kažemo, tu iskrenu želju da dobiju dijete. U to vrijeme, kod Jevreja, u starom Izrailju, smatralo se da oni koji nemaju djecu, da su, da kažemo, nešto previše grešni i da iz tog razloga oni nemaju potomstva. Oni su bili sve suprotno tome. Molitvomsu oni izmolili dijete, djevojčicu Mariju, i to da kažemo, nije bilo bilo kakvo dijete, nego, eto, Presveta Bogorodica, ona koja je rodila Gospoda Isusa Hrista, Spasitelja našega – besjedio je između ostalog o. Krsto.
Veliki broj vjernika koji su iz raznih krajeva došli na poklonjenje Svetom Vasiliju Ostroškom Čudotovrcu, primio je Sveto Pričešće.
Sveta Liturgija u prisustvu velikog broja vjernika ranije jutros služena je i u Gornjem Ostrogu.
Rođenje Presvete Bogorodice
Presveta Djeva Marija rodila se od starih i bezdjetnih roditelja, Joakima i Ane. Otac Joakim bješe iz plemena Davidova, a majka Ana iz plemena Aronova. I tako Marija bješe po ocu iz carskog roda, a po majci iz roda svešteničkog. Sv. pravedni Joakim i Ana, zbog bezdjetnosti, u skrušenosti svojoj moljahu se Bogu s plačem da obraduje starost njihovu darovanjem jednoga čeda, kao što je nekad obradovao starca Avraama i staricu Saru darovavši im sina Isaka. I čovjekoljubivi Gospod obradova ih radošću koja je prevazilazila daleko sva njihova očekivanja i sve najljepše snove, jer im darova ne samo ćerku, no i Bogomajku – roditeljku Života.
Blagodatna Marija, blagoslovena među ženama, hram Duha Svetoga, oltar Boga živoga, trpeza Hljeba nebesnoga, kivot Svetinje Božje, drvo najslađega Ploda, slava roda ljudskog, pohvala roda ženskog, istočnik dljevstva i čistote – to blješe Bogom darovana ćerka Joakima i Ane. Rođena u Nazaretu, a poslije tri godine odvedena u hram Jerusalimski, odakle se vratila opet u Nazaret da čuje i smireno primi blagovijest svetog Arhangela Gavrila o rođenju Sina Božjeg, Spasitelja svijeta, iz Njenoga prečistoga i djevičanskoga tijela. Po riječima prepodobnog Justina Ćelijskog: “Veli se u divnom današnjem troparu Presvete Bogomajke: da je Gospod Hristos, uništivši prokletstvo, u isto vrijeme uništio smrt i darovao nam Život vječni. Eto vječne radosti, eto radosti koju je donijela Presveta Bogomajka ovome svijetu. Rodila nam je Boga – Pobjeditelja smrti, Pobjeditelja pakla, mučitelja roda ljudskog strašnog i užasnog đavola. I rodivši nam Njega, Ona je zaista rodila Boga, koji je iznad smrti, koji je odnio pobjedu nad svima smrtima, pobjedu nad đavolima i svima đavolima. Da, tako je Ona postala uistinu, zajedno sa svojim Božanskim Sinom, Pobjediteljka smrti i Davateljka Vječnoga Života.
