U nedelju Svetih otaca Prvog vaseljenskog sabora, 28.maja 2023, ljeta Gospodnjeg, kada naša Sveta Crkva molitveno proslavlja Prepododobnog Pahomija Velikog, saborno i molitveno je bilo u ostroškoj svetinji.
Svetom Liturgijom u crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu načalstvovao je ostroški sabrat protosinđel Ilija, a sasluživali su mu protojerej Borislav Livopoljac iz Mitropolije zagrebačko-ljubljanske i jerej Aleksandar Petrović iz Šabačke eparhije.
Molitveno je učestvovalo ostroško monaštvo i vjeliki broj vjernika koji su iz raznih krajeva došli u ostrošku svetinju na poklonjenje Svetom Vasiliju.
Njima se riječima praznične besjede obratio o. Ilija, koji je podsjetio da se danas sjećamo događaja od prije gotovo 17. vjekova, Prvog vaseljenskog sabora, odnosno 318 svetih otaca koji su učestvovali, i na tom Saboru koji je sazvao Car Konstantin spasili Crkvu od propasti uz Božiju pomoć.
– Naime, jedan aleksandrijski prezviter, nesumnjivo učen čovjek po imenu Arije je čitajući Sveto pismo pomislio u jednom momentu da je možda pametniji od svih, jer svaki problem koji je došao u Crkvi, nastao je iz dobre namjere, odnosno iz brige prema Crkvi, ali ne na pravi način. Arije je čitajući Sveto pismo pročitao jednu rečenicu koja glasi ”na početku svojih puteva stvorih te” i on je to pripisao da je Bog Otac stvorio Hrista na početku svojih puteva. Samim tim Hristos više nije Sin Božiji, nego stvorenje Božije. Odnosno, Njega je Bog stvorio na samom početku, dakle nije vječni Bog i samim tim sva vjera prethodna koju su apostoli propovijedali pada u vodu i nastaje nova. Bora oko toga podigla se na svjetski nivo i Car Konstantin je bio primoran da 325. godine, poslije skoro 20 godina nemira i bure, da sazove Vaseljenski sabor, da se to riješi. Ljudi su povjerovali u Arijeve riječi iz svoje prevelike revnosti, bilo je svađa, tuča, ubistava, jer je jedna vlast podržavala jedne, druga druge i niko nije imao mira u Crkvi. Poslije velikih rasprava sveti oci među kojima je bio Atanasije Veliki, Sveti Nikolaj Mirlikijski, ubijedili su i Cara i ostale episkope da je prava vjera da Hristos ne može da bude stvorenje Božije nego prevječni Sin Božiji- objasnio je o. Ilija.
Podsjetio je i da Prvi Vaseljenski sabor, nažalost, nije zaustavio arijevsku jeres.
– To nažalost nije bio kraj, jer je ta arijanska jeres nastavila da živi, iako je Arije pristao i rekao da vjeruje kao svi ostali. Brzo se pokazalo da je lagao i da se krivo zakleo pred Carem i epsikopima, nastavio svoj put i to je trajalo do kraja 4. vijeka, kada je Car Teodosije proglasio pravu vjeru na Drugom vaseljenskom saboru. Tada je odlučeno da oni koji ne vjeruju na način kao što vjeruje Car, značilo je smrtnu kaznu i tek tada su svi odstupili od te vjere – rekao je o. Ilija.
Vjeru 318 otaca treba da imamo svakog dana u svom životu, da bi poznali kao što kaže Hristos, da je vječni život poznanje Boga i Oca, poručio je o. Ilija.
– Starozavjetno predanje uči da je vječni život nešto što nema početak i kraj i uglavnom se bazira na trajanju i a je to jako bitno. Međutim, Hristos nam ovdje govori da vječni živo, zahvaljujući to što vjerom možemo da poznamo otkrivenje, da nam se Bog otkrije da je Hristos predvječni Sin Božiji, da je isto što i Bog Otac, odnosno da kroz poznanje Boga i Oca možemo početi život vječni već u ovom životu, sjedinjavajući se Njim u onome što je najvažnije, pričešćujući se. Kako je Gospod rekao ”Ko jede moje Tijelo i pije moju Krv, ima život vječni” – zaključio je o. Ilija.
Sabrani su se tokom Liturgije pričestili Svetim Hristovim Tajnama.
