Vladika Jovan karakaski i južnoamerički Ruske zagranične crkve na Sretenje bogoslužio u Ostrogu

15. februar 2020. - Manastir Ostrog - Dešavanja

Njegovo preosveštenstvo Episkop karakasni i južnoamerički Ruske zagranične crkve G. Jovan služio je Svetu Arhijerejsku Liturgiju u crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu, u subotu 15. februara 2020.ljeta Gospodnjeg, na veliki hrišćanski praznik Sretenje Gospodnje.

Sasluživala su mu ostroška sabraća arhimandrit Miron, protosinđel Sergije, jeromonah Vladimir, jerođakon Roman i sveštenođakon Ranko Radonjić, kao i protojerej-stavrofor Slobodan Jokić arhijerejski namjesnik nikšićki i protojerej Milan Stanišić paroh sutivanski.

Evharistijskom sabranju molitveno je prisustvovalo ostroško monaštvo i vjerni narod, a sabrani koji su se postom, molitvom i ispoviješću pripremali, primili su Sveto Pričešće.

Rajedničarenje ostroške bratije i sabranih vjernika sa Vladikom Jovanom nastavljeno je u manastirskoj gostoprimnici.

Sve fotografije

SRETENjE GOSPODNjE – PRAZNIK SUSRETA BOGA I ČOVJEKA

U to vreme držao je čredu u hramu prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče. On stavi Djevu Mariju ne na mesto za žene nego na mesto za devojke u hramu. Tom prilikom pojave se u hramu dve čudne ličnosti: starac Simeon i Ana kći Fanuilova. Pravedni starac uze na ruke svoje Mesiju i reče: Sad otpusti slugu Tvoga, Gospode, jer videše oči moje spasenje Tvoje. – Još reče Simeon za Hrista Mladenca: Gle, ovaj leži da mnoge obori i podigne u Izrailju. – Ana pak, koja od mladosti služaše Bogu u hramu postom i molitvama, i sama poznade Mesiju, pa proslavi Boga i objavi Jerusalimljanima o dolasku Dugočekanoga. A Fariseji, prisutni u hramu, koji videše i čuše sve, ljuti na Zahariju što stavi Djevu Mariju na mesto za devojke, dostaviše to caru Irodu. Uveren, da je to Novi Car, o kome su mu zvezdari s Istoka govorili, Irod brzo posla da ubiju Isusa. No u međuvremenu božanska porodica beše izmakla iz grada i uputila se u Misir, po uputstvu Angela Božjeg. Dan Sretanja praznovan je od samog početka, no svečano praznovanje ovoga dana ustanovljeno je naročito 544 godine, u vreme cara Justinijana (iz sinaksara praznika).

Često se među našim narodom može čuti  pitanje da li je Sretenje Gospodnji ili Bogorodičan praznik?  U svojoj Heortologiji protoprezviter Lazar Mirković beleži da Sretenje spada u dvanaest Velikih praznika, ali ne i u Gospodnje. On piše: „Praznik Sretenija Gospodnjeg pripada broju 12. praznika, ali ne Gospodnjih, no Bogorodičinih, jer ako praznik Sretenija Gospodnjeg padne u nedelju, to se služba vaskrsna ne zamenjuje službom praznika Sretenija, kako biva na Gospodnje praznike, no se poje zajedno sa njome. Kada jedan od dvanaest Gospodnjih praznika padne u nedelju, izostavlja se sasvim vaskrsna služba i služi se samo praznična. Po tome praznik Sretenije se naziva i praznikom Sretenija Presvete Bogorodice“.

Četrdeset dana od rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista, a nakon Starozavetnog vremena očišćenja, Presveta Bogomajka je sa svojim svetim zaručnikom Josifom došla u Jerusalimski hram, noseći četrdesetodnevnog mladenca Hrista, da ispuni dvostruki zakon Gospodnji: da se posle porođaja očisti prinošenjem propisane žrtve Bogu i svešteničkom molitvom, i da postavi pred Gospodom prvenca i da ga otkupi ustanovljenom cenom. U Mojsejevim knjigama je zapisano: Kad žena zatrudni i rodi muško, nečista da je sedam dana; i u osmi dan neka se obreže dete. A ona još trideset i tri dana neka ostane čisteći se od krvi; nijedne svete stvari neka se ne dotiče, i u svetinju neka ne ide, dok se ne navrše dani čišćenja njezina. A kad se navrše dani čišćenja njezina, neka prinese jagnje od godine za žrtvu paljenicu, i golupče ili grlicu za žrtvu radi greha. Ako li ne može dati jagnjeta, onda neka uzme dve grlice ili dva golubčića, jedno za žrtvu paljenicu a drugo za žrtvu radi greha; i pomoliće se sveštenik za nju i biće čista (3 Mojs. 12, 7.2.3.4.6.8). Zatim o zakonu o postavljanja prvenca pred Gospodom zapisano je: Posveti mi svakog prvenca, što god otvara matericu (2 Mojs. 13, 2). I  Prvenca između sinova svojih da daš meni (2 Mojs. 22, 29). Iz ovih Starozavetnih odeljaka vidimo da se praznik Sretenja temelji na Starozavetnom zakonodavstvu, jer Spasitelj sveta blagoizvole da ispuni i održi svaki zakon. I Presveta Bogorodica noseći u rukama Zakonodavca, ispunjava zakon očišćenja iako je bila čistija od snega, budući da je besemeno rodila Gospoda. Sveti Oci svedoče da sveti prorok Zaharija, otac Pretečin, prečistu Djevu, kada je sa Mladencem došla u hram, stavi ne na mesto za žene koje se očišćuju, nego ma mesto za devojke, na kome nisu mogle stajati žene koje imaju muža. Za razliku od ostalih Bogorodičnih praznika koji se temelje na osveštenom predanju crkve, svedočanstva o prazniku Sretenja Gospodnjeg nalazimo kod Evangelista Luke. Presveta Bogorodica i pravedni Josif obručnik njen, donose Hrista u hram Jerusalimski kod prvosveštenika Zaharija, da se nad njim izvrši onaj Starozavetni zakon koji se ispunjavao kroz bogosluženje jerusalimskog hrama. Pravedni starac Simeon, nazvan Bogoprimac, ispunjen Duhom Svetim postaje svestan da se aktualizuje dato obećanje Božje, i da to sveto  dete jeste upravo taj obećani pomazanik Gospodnji onaj koji donosi Carstvo Božije u svet, koji svet ispunjava Duhom Svetim. Kada je na svoje ruke primio Spasitelja, starac Simeon ispunjen blagodaću i duhovnom radošću izgovara molitvu koju do danas i mi izgovaramo na svakom večernjeg bogosluženju: “Sada otpuštaš u miru slugu svoga, Gospode, po reči svojoj; jer videše oči moje Spasenje tvoje, koje si ugotovio pred licem svih naroda. Svetlost, da prosvećuje neznabošce i slavu naroda tvoga Izrailja.” (Lk. 2, 29-32)

Ovaj dirljiv i molitvom ispunjen susret Hrista i svetog starca Simeona nikako ne predstavlja samo jedan od važnih događaj iz Spasiteljevog života, već iz njega isijava duhovni značaj koji prosvetljuje svakoga od nas. Iz ovog svetog i blagodaću ispunjenog susreta otkriva se velika tajna sjedinjenja Boga i čoveka u ličnosti Bogočoveka Hrista, a kroz Njegovo telo i prečasnu krv kojima se sjedinjujemo na svakoj Svetoj Liturgiji, otkriva se i tajna sjedinjenja čovečanskog roda i sve tvorevine Božije sa Bogom. Sa druge strane, slobodno možemo reći da naš susret sa Bogom počinje prilikom Svete Tajne Prosvetljenja (krštenja), dobijajući svoj vrhunac u Svetoj Evharistiji kroz koju svoje Krštenje uvek i iznova potvrđujemo, potvrđujući tako i naše pripadanje Crkvi kao Bogočovečanskoj zajednici Boga i ljudi. Po rečima prepodobnog starca Justina ćelijskog Sveta Evharistija, kao Tajna nad tajnama i kao čudo nad čudima, predstavlja naše ohristovljenje, ispunjenje vascelog bića Bogom, te tako nije slučajno učenje Crkve da Prečasna krv Gospodnja u trenutku pričešća postaje deo našeg krvotoka. Tako praznik Sretenja Gospodnjeg, susreta Boga i čoveka empirijski osećamo na svakom svetom bogosluženju u molitvenom zajedničarenju sa Bogom, a najopitnije na Svetoj Liturgiji sjedinjujući se sa Gospodom.

Ostala dešavanja

10. 3. 2024.

Ostroški skit Jovan do dobio mošti Prebilovačkih novomučenika...

Sa blagoslovima Mitropolita crnogorsko-primorskog i egzarha sveštenog trona pećkog g. Joanikija i Ep...

9. 3. 2024.

KATIHIZIS – SIMVOLI U SVETOJ TAJNI KRŠTENjA – mr Rade Bulajić (17-ta ...

KATIHIZIS - SIMVOLI U SVETOJ TAJNI KRŠTENjA - mr Rade Bulajić (17-ta emisija), manastir Ostrog 6. 03....

7. 3. 2024.

PRAVOSLAVNA EGZEGEZA -22-ga glava Knjige postanja (23-ća emisija) jeromonah dr Vla...

PRAVOSLAVNA EGZEGEZA -22-ga glava Knjige postanja (23-ća emisija) jeromonah dr Vladimir Palibrk, m. Os...

6. 3. 2024.

PRAVOSLAVNA EGZEGEZA – 21-ta glava Knjige postanja (22-ga emisija) jeromonah...

PRAVOSLAVNA EGZEGEZA - 21-ta glava Knjige postanja (22-ga emisija) jeromonah dr Vladimir Palibrk, m. O...

5. 3. 2024.

NAJAVA: SVETA TAJNA JELEOSVEĆENjA U SRIJEDU 13. 03. 2024. U CRKVI SVETE TROJICE U...

Obavještavamo vjerni narod da će se Sveta Tajna Jeleosvećenja služiti u srijedu 13. 03. 2024. u 16. č...

3. 3. 2024.

PRAVOSLAVNA EGZEGEZA -20-ta glava Knjige postanja (21-va emisija) jeromonah dr Vla...

PRAVOSLAVNA EGZEGEZA -20-ta glava Knjige postanja (21-va emisija) jeromonah dr Vladimir Palibrk, m. Os...